PROGRAM DEMOSA

(Programska deklaracija)

 

UVOD

Vođeni idealima slobode i demokratije, sa uvjerenjem da vladavina prava, privatna inicijativa i konkurencija ideja predstavljaju osnove za razvoj pravednog društva koje odlikuje solidarnost, socijalna sigurnost, unapređenje ljudskih prava i ekonomski napredak, odlučili smo da osnujemo demokratski savez DEMOS.

Naša misija je da afirmišemo političku kulturu, dijalog, toleranciju. Želimo da politika ponovo bude stvar prestiža, posao kome će ljudi prilaziti sa iskrenim namjerama i djelujući za dobrobit zajednice. Da u tom poslu, a i u svim drugim, mjerila budu stručnost, posvećenost i principijelnost. Da inspirišemo ljude da predano rade, da napreduju, da zajedno gradimo prosperitetnu državu koju će svi građani doživljavati kao istinski svoju. Politički angažman je nerazdvojiv od moralnih načela.

 

Borimo se za:

  •  Očuvanje stabilnog sistema vrijednosti;
  • Bogatu državu i u njoj bogatog pojedinca;
  • Pravo na posao i sigurno radno mjesto;
  • Poštovanje ljudskih prava, prava manjinskih zajednica i grupa;
  • Ukidanje političko-partijskih privilegija i prednosti, odnosno, smetnji pri zapošljavanju i obavljanju javnih funkcija;
  • Civilnu kontrolu ideološki i partijski neopterećenih oružanih snaga čija je jedina funkcija odbrana zemlje;
  • Viskoko profesionalizovane i departizovane službe koje se bave državnom i javnom bezbjednošću.

UNIVERZALNE VRIJEDNOSTI

  • Ljudska prava, sloboda i ljudsko dostojanstvo neotuđivi su.
  • Nikome ne može biti oduzeto legalno stečeno državljanstvo ako to sam ne zatraži.
  • Privatna svojina je neprikosnovena i njeno sticanje ne smije se ničim ograničiti.
  • Osnovni uslov za zaštitu ljudskih prava predstavljaju snažne demokratske institucije, nezavisan pravosudni sistem i vladavina prava.

EKONOMSKA POLITIKA

Slobodno tržište rada, kapitala, roba i usluga.

Neophodno je uspostaviti pravnu i poslovnu sigurnost.

Država treba da interveniše u cilju smanjenja nezaposlenosti i donošenja mjera za održiv i ravnomjeran razvoj.

Obaveza plaćanja poreza mora biti opšta i čin patriotizma.

Poreske olakšice treba da budu selektivne, sa ciljem da se razvija preduzetništvo, smanji nezaposlenost, kao i radi podrške osjetljivim grupama.

Porez treba da bude pravičan i ravnomjeran.

Borba protiv sive ekonomije mora biti stalna i beskompromisna.

Država treba da podstiče domaće i strane investicije sa javnim i jednakim pravilima konkurentnosti.

Moramo unaprijediti i ostvariti energetski potencijal – jedan od najvažnijih kojima Crna Gora raspolaže.

Treba podsticati razvoj obnovljivih izvora energije.

Posebnu pažnju posvetićemo turizmu kao jednoj od osnovnih privrednih grana.

Razvoj turizma mora biti usklađen sa očuvanjem životne sredine.

Racionalno i dugoročno planiranje prostora je obaveza.

Poljoprivreda mora biti unaprijeđena i osavremljena. Poljoprivredna proizvodnja stimulisana i uvezana sa turističkom ponudom i regionalnim razvojem.

Razvoj saobraćajne i komunalne infrastrukture treba da podstakne kvalitet života, razvoj privrede i razvoja društva u cjelini.

Pažnju treba istovremeno posvetiti i povećanju bezbjednosti saobraćaja.

SOCIJALNA POLITIKA

 

Društvo mora počivati na socijalnoj pravdi.

Omogućimo dostojanstven život, razvoj po sopstvenom izboru.

Svi članovi zajednice moraju imati jednake šanse.

Socijalna zaštita treba da bude u funkciji pojedinačne i kolektivne sigurnosti, usmjerena na potrebe ljudi i na njihov neometan i samostalan razvoj.

Zaštita mladih, porodica i podsticanje materinstva, uskladjenog sa profesionalnim angažmanom, neophodni su preduslovi socijalne strategije.

Slobodno sindikalno udruživanje je imperativ slobodnog, građanskog društva.

Moramo neprekidno usklađivati radno zakonodavstvo sa uslovima na tržištu.

Sistem zaštite na radu mora se unaprijediti.

Treba podsticati otvaranje radnih mjesta smanjenjem poreskog opterećenja i kreditnom podrškom.

Dati prioritet manje razvijenim područjima.

Radnicima treba omogućiti prekvalifikaciju i profesionalno usavršavanje.

Penzionerima treba osigurati dostojanstven život.

Uravnotežiti odnos između prosječne penzije i prosječne zarade.

Neizostavno izgraditi zajednicu u kojoj će se poslovno-pravno garantovati položaj lica sa invaliditetom.

Njihov socijalni položaj je mjera uspješnosti i humanosti društva.

Licima sa invaliditetom i njihovim porodicama treba pružiti zaštitu i podršku kroz kolektivne usluge.

Ne tolerisati diskriminaciju prilikom zapošljavanja lica sa invaliditetom

u javnom i privatnom sektoru.

Treba definisati i naglasiti položaj lica koja imaju posebne potrebe, a nisu stekla status lica sa invaliditetom.

Pružiti pomoć građanima koji nisu u stanju da sopstvenim privređivanjem sebi obezbijede egzistenciju.

Hitno i trajno moraju se riješiti problemi izbjeglica.

 

DRŽAVNA UPRAVA I LOKALNA SAMOUPRAVA

 

DECENTRALIZACIJA

Uprkos činjenici da je usvojena Evropska povelja o lokalnoj samoupravi i da je integrisana u zakonodavni sistem Crne Gore, sistem je posve centralizovan.

Neophodno je preduzeti sledeće:

Izmijeniti Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.

Omogućiti formiranje novih opština uz podršku građana na referendum uz neophodnu i preciznu studiju ekonomske opravdanosti.

Izmijeniti Zakon o finasiranju lokalne samouprave u cilju unapređenja finansijske samostalnosti lokalnih samouprava.

Usvojiti Zakon o izboru odbornika u kome bi se definisao način neposrednijeg biranja predstavnika u lokalnom parlamentu.

Izmjeniti set poreskih zakona u cilju povećanja udjela prihoda od poreza koji ostaje opštinama od koncesionih nadoknada.

Naći efikasan model suzbijanja korupcije na lokalnom nivou uz neophodnu godišnju reviziju finansijskog poslovanja lokalne samouprave.

Integrisati osobe sa invaliditetom u sistem javnih politika na lokalnom nivou i socijalno ranjivih kategorija kao i RAE populacije.

PRAVNA DRŽAVA

Neophodno je:

Usvojiti Zakon o lustraciji.

Preispitati izbor Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Izvršiti hitne i sveobuhvatne reforme pravosuđa kroz reizbor sudija.

Dopuniti Zakon o krivičnom postupku.

Izmijeniti i dopuniti Krivični zakonik.

Insistirati na normativnim i drugim mjerama kojima će se omogućiti djelotvorna kontrola i istraga u slučajevima policijske torture.

DEMOS među programske prioritete postavlja borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Moramo sprovesti detaljnu bezbejdnosnu analizu djelovanja kriminogenih grupa i njihovu povezanost sa izvršnom i sudskom vlašću.

Rasvijetliti ubistva i napade na novinare i policijske funkcionere.

Uvesti drastične kazne za funkcionere koji kasne ili ne žele da prijave svoj imovinski karton.

Konfiskovati i imovinu stečenu korupcijom i kriminalom.

Podići efikasnost pravosudnog sistema u sankcionisanju organizovanog kriminala i korupcije.

Uspostaviti bolju međunarodnu saradnju u borbi protiv prekograničnog organizovanog kriminala.

Preispitati privatizacije za koje postoji sumnja da su urađenena protivpravan način.

Ustavom propisati nezastarijevanje djela organizovanog kriminala.

Uvesti obavezne kontrole imovine, prihoda i rashoda kao i plaćanje poreza lica na važnim funkcijama u pravosuđu, policiji i državnoj upravi koje su podložne zloupotrebama.

 

LjUDSKA PRAVA I GRAĐANSKE SLOBODE

Ljudska prava predstavljaju temelj zajednice.Ona moraju biti garantovana Ustavom i zakonima, a potvrđena praksom. Nijedan oblik diskriminacije, individualne ili kolektivne, ne smije biti tolerisan niti opravdan.

Zajamčena rodna ravnopravnost mora postati stvarnost u svim oblastima.

Paritetna zastupljenost žena i muškaraca u svim sferama, jednaki uslovi i jednako vrednovanje osnov su socijalne pravde i prosperiteta.

Pokrenućemo promjene Ustava kojima će se precizno definisati manjinski narodi u Crnoj Gori. Državna politika prema manjinama treba da podstiče integraciju, a sprečava diskriminaciju obezbjeđivanjem manjinskih prava u skladu sa Okvirnom konvencijom o zaštiti manjina i Ustavom, uz dosljedno sprovođenje afirmativne politike. Manjinskim narodima mora se osigurati obrazovanje i informisanost na svom jeziku, izučavanje istorije i njegovanje culture svog naroda. Značajno i što prije povećati zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima javne uprave, pravosudnim i predstavničkim tijelima.

Pokrenućemo dopunu Ustava kojom će se obezbijediti ravnopravan status crnogorskog i srpskog jezika, uz adekvatno definisanje statusa bosanskog,  albanskog, hrvatskog i romskog jezika.

Pokrenućemo raspravu, uz uključivanje što većeg broja društvenih činilaca i stručnjaka, sa ciljem da se dođe do državnih simbola koji će biti prihvaćeni od svih, uzimajući u obzir tradiciju naroda i ustavna rješenja u istoriji Crne Gore.

Omogućiti jednakost svih vjerskih zajednica, kao i potpunu slobodu u izražavanju vjerskih uvjerenja. Proklamovano načelo o odvojenosti Crkve od države treba izdići na nivo neprikosnovenog pravila. Nedopustivo je da država sudi i presuđuje o stvarima koje su unutrašnje pitanje Crkve ili da se Crkva miješa u vođenje državne politike.

Obezbijedićemo poštovanje slobode pojedinca za zasnivanja porodice i rađanje djece.

Uloga države treba da bude da zakonski omogući i višestruko pomogne onima koji kroz VTO postupak žele da dobiju dijete.

EKOLOGIJA

Jedan od segmenata u kome je jaz između proklamovanog i stvarnog u Crnoj Gori nedopustivo velik jeste oblast ekologije. Treba stalno podizati nivo ekološke odgovornosti jer stanje životne sredine direktno utiče na sve aspekte društva i uslov je održivog razvoja. Ekološki standardi moraju se do kraja poštovati u svim segmentima. Naročito treba podsticati organsku proizvodnju hrane i razvoj ekoturizma.

SPOLjNA POLITIKA.

Od odnosa sa drugim državama i međunarodnim organizacijama zavisi ostvarivanje naših vitalnih državnih interesa na svim poljima. To iziskuje nužnost formulisanja i sprovođenja ozbiljne i odgovorne spoljne politike. Pitanje Balkana i dobrih odnosa sa susjedima, imajući u vidu dalju a posebno blisku prošlost, nezavršenost određenih procesa, kao i multietničnost Crne Gore, iziskuje posebnu pažnju i usaglašene stavove. Pitanje Prevlake i razgraničenja sa Hrvatskom, kao i ostala sporna pogranična pitanja sa susjedima, moraju biti predmet aktivnog diplomatskog djelovanja na bazi interesa Crne Gore.

Zalažemo se za:

Potpunu integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, ali i za saradnju sa svim drugim državama koje dominantno kreiraju medjunarodne odnese.

Za otvorenost prema Istoku i Zapadu, za saradnju sa Amerikom, Rusijom i Kinom poštujući pri tom naš državni suverenitet i prevashodno se rukovodeći državnim, a ne stranim i klijentelističkim interesima

Usvojiti novu strategiju spoljne politike.

Izmijeniti i dopuniti Zakon o vanjskoj politici kojim bi se preispitale nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, uspostavio novi način usaglašavanja spoljne politke, racionalizovala diplomatska i konzularna mreža, na održiv i reprezentativan način.

Jačati ekonomsku diplomatiju.

Podržavati regionalnu stabilnost.

ODBRANA I NACIONALNA BEZBJEDNOST

Na kvalitetan način moramo odgovoriti unutrašnjim, regionalnim a posebno globalnim izazovima kao što je borba protiv organizovanog kriminala.

Profesionalizovati vojsku i policiju.

Saradjivati sa međunarodnim asocijacijama i organizacijamakoje prate ovu oblast i rukovoditi se preporukama i mandatomUjedinjenih nacija kada su u pitanju mirovne misije.

Građanima se mora obezbjediti da na posebno organizovanom referendumu odluče o pristupanju Crne Gore svim bezbjednosno-vojnim strukturama uključujući i NATO.

Ne dovoditi u pitanje poštovanje dosadašnjih međunarodnih sporazuma u oblasti bezbjednosti.

DEMOS takođe smatra da je neophodno:

Osnovati posebnu Komisiju za preispitivanje zloupotreba i masovnih kršenja ljudskih prava službi bezbjednosti u prethodnom periodu.

Temeljno reformisati Agenciju za nacionalnu bezbjednost, staviti je pod punu civilnu demokratsku kontrolu.

Preispitati učešće visokih funkcionera ANB-a i policije u organizovanom kriminalu i ubistvima iz prethodnog perioda.

Tajne dosijee učiniti dostupnim.

Usvojiti novu strategiju nacionalne bezbjednosti Crne Gore.

Usvojiti strategiju razvoja i djelovanja policije Crne Gore.

Usvojiti strategiju razvoja Vojske Crne Gore.

Povećati operativne sposobnosti policije i vojske Crne Gore.

Formirati Centar za krizne situacije i Službu za zaštitu i spsavanje na kopnu i moru.

PLANIRANjE I UREĐENjE PROSTORA

Kada se radi o kvalitetu i očuvanju životne sredine, kvalitetu infrastrukture, stepenu izgrađenosti, opremljenosti prostora, ujednačenom regionalnom razvoju, očuvanju kulturološkog nasljeđa Crnu Goru prate loše ocjene. Neki prostori i resursi su trajno izgubljeni, neki izgubljeni u velikoj mjeri a neki u potpunosti uništeni. Sve je to posledica više decenija duge i neodgovorne politike koju je sprovodila Vlada i lokalne samouprave.

Politika tretiranja prostornih i urbanističkih planova kroz Zakon o javnim nabavkama dovela je do nedopustivog sniženja kriterijuma u izboru planera i kvalitetu urađenih planskih dokumenata. Doslovno preko najjeftinije ponude i najkraćeg roka izrade dobija se posao koji je od sudbinskog značaja za budućnost. Ovakav način posebno je pogodovao manipulacijama u određivanju lokacija prema ličnim i uskim interesima a na očiglednu štetu po javni interes.

Nekada ugledne institucije, poput Republičkog zavoda za urbanizam se ne pitaju mnogo.

Nadležne lokalne institucije su dijelom privatizovane, te su privatni interesi iznad državnog – javnog.

Zalažemo se za:

Usvajanje novog prostornog plana Crne Gore koji će poštovati savremene prostorne principe, sačuvati specifičnosti Crne Gore i biti u funkciji dinamičnog i održivog razvoja.

Treba redefinisati kriterijume za izbor planera i izradu prostornih dokumenata.

Afirmisati princip da se pri donošenju planskih dokumenata posebno povede računa o kulturnoj baštini, osjetljivosti prostora, neobnovljivim i obnovljivim resursima, ambijentalnim vrijednostima.

Ponovo uspostaviti sistem državnog i regionalnih zavoda za prostorno i urbanističko planiranje. Uraditi isto i u većim opštinama stvaranjem opštinskih urbanističkih zavoda.

Više se oslanjati na domaće stručnjake za izradu urbanističkih planova.

SLOBODA MEDIJA

Pravo javnosti da zna neposredno je povezano sa slobodom medija.

Neophodno je u pravima i obavezama izjednačiti privatne medije i javne servise.

Spriječiti privilegovan položaj pojedinih medija i onemogućiti uticaj Vlade i drugih grana vlasti na slobodu govora, slobodu štampe i informisanja uopšte.

Tretirati novinare kao službena lica prilikom obavljanja svoje djelatnosti.

Pospiješiti istraživako novinarstvo.

Na zakonit način podržati privatne medije koji dominantno proizvode vlastiti program.

Omogućiti da stvarima od opšteg interesa i značaja, projektno i strukturno, privatni mediji dobiju finansijsku pomoć i stimulaciju iz budzetskih sredstava.

Afirmisati medijsku samoregulaciju.

Transparentnije dodjeljivati nacionalne radio/tv frekvencije.

Pojačati kazne i krivičnu odgovornost za sve napade za novinare i medijske kuće.

Spriječiti materijalno-finansijske odmazde prema medijima koji kritikuju rad državnih organa.

Smjelije kontrolisati zloupotrebe na internet prostoru.

Zakonski tretirati slobode i prava za medije koji izlaze samo u elektronskom obliku.

PROSVJETA I NAUKA

Prosvjeta čini jednu od ključnih oblasti društva. Ona mora biti usklađena sa ostalim oblastima kako bi postala jedan od najvažnijih pokretača društvenog razvoja.

Prosvjeta treba da ima za cilj da omogući razvoj obrazovane i moralne ličnosti koju odlikuje kritičko mišljenje i društvena odgovornost.

Reformisanje školstva treba da se čini uz poštovanje naše tradicije i iskustava, uz osmišljeno i oprezno uvođenje tuđih inovacija i dostignuća.

Mora se omogućiti školovanje na maternjem jeziku.

Uz poštovanje ustavnog principa ravnopravnosti ćirilice i latinice treba afirmisati značaj ćirilice kao pisma na kome je dominantno nastajala naša kultura.

Predškolske ustanove treba da budu dostupne svoj djeci, uz razvijanje svijesti o važnosti njihove moralne i vaspitne uloge.

Osnovno obrazovanje mora da bude besplatno i dostupno svima.

Srednje škole treba razvijati u skladu sa regionalnim i lokalnim potrebama.

Jedan od stubova treba da čini sistem stručnih škola, u kojima nastavu treba što više povezati sa sticanjem praktičnih vještina.

Djeci ometenoj u fizičkom i mentalnom razvoju treba posvetiti punu pažnju, sa ciljem osposobljavanja za što samostalniji život u zajednici koja ih prihvata, uvažava i čini sve da im omogući da budu njen sastavni dio.

Prosvjetni sistem treba da prepozna nadarenu djecu, i da im stipendiranjem i drugim posebnim programima omogući da razviju svoje sposobnosti. Visokoškolske i naučne institucije treba da budu autonomne. Posebnu brigu treba da uživa Univerzitet Crne Gore. Afirmisaće se donatorstvo i zadužbinarstvo, a sve vrste donacija i zavještanja biće oslobođene svih dažbina.

Privatne visokoškolske ustanove treba da budu autonomne, uz poštovanje

Sistem visokog školstva treba da bude prilagođen potrebama društva i održivo grazvoja.

Stalno treba raditi na poboljšanju studentskog standarda.

Univerzitetski nastavnici treba da imaju položaj koji zaslužuju, a njihov naučnoistraživački rad treba da ima jasnu i kontinuiranu podršku države koja razumije koliki je značaj nauke za razvoj društva.

Na svim nivoima obrazovanja treba podsticati regionalnu i međunarodnu saradnju, mobilnost i zajedničke projekte.

Nastavničko zanimanje treba stalno da se afirmiše i da rad nastavnika bude adekvatno vrednovan i nagrađen uz omogućavanje kontinuiranog profesionalnog usavršavanja.

Standard zaposlenih u prosvjeti mora biti stalno poboljšavan, a uslovi rada unaprijeđeni.

Nauka mora biti shvaćena kao pokretačka snaga društva. Ona mora biti oslobođena svih ideoloških i političkih pritisaka i treba da se razvija slobodno.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti treba da zasluži posebno mjesto i dobije adekvatnu pažnju i podršku države.

Uz jasne kriterijume vrednovanja država treba da kontinuirano podržava rad naučnika i naučnih institucija. Najbolji naučnici treba da imaju kreditne olakšice prilikom rješavanja stambenog pitanja. Poreskom politikom treba podsticati privredu da ulaže u naučno istraživanje. Inovacije su od velikog značaja za razvoj privrede i povećanje njene konkurentnosti, pa ih različitim mjerama treba sistemski podsticati i primjenjivati. U tom cilju država treba da razvija sistem u kome će biti povezane i komplementarne obrazovne, naučne i privredne aktivnosti.

Država treba da pomogne najbolje mlade naučnike i najbolje postdiplomce u usavršavanju u zemlji i inostranstvu, uz uključivanje u domaće projekte i obavezu da se nakon usavršavanje vrate u zemlju.

Brojnim uspješnim naučnicima iz dijaspore treba sistemski omogućiti da se uključe i integrišu u naš sveukupni razvoj.

Država treba da pomaže izdavanje naučnih publikacija.

ZDRAVSTVENA POLITIKA

Sagraditi nove zdravstvene objekte, domove zdravlja i bolnice.

Konačno ostvariti ulogu izabranog doktora jer do sada nije realizovana u punoj mjeri.

Zaštititi prava i dostojanstvo pacijenata.

Adekvatno platiti posao zdravstvenih radnika.

Iskorijeniti korupciju u zdravstvu.

Zalažemo se i za:

Intiziviranje edukativnih aktivnosti po pitanju zdravih stilova života i prevencije hroničnih oboljenja.

Težiti besplatnoj zdrastvenoj zaštiti građana Crne Gore.

Izdvajati dodatna sredstva za zdravstveni sistem, ulagati u kontinuirano usavršavanje ljekara i drugog zdravstvenog osoblja.

KULTURA

Država treba da obezbijedi uslove za slobodan razvoj kulture i umjetnosti, bez cenzure. Ideološkom i političkom pritisku ne smije biti mjesta u kulturi.

Stvaralaštvo treba da bude slobodno vrednovano od javnosti i stručnjaka.

Kulturno i duhovno nasljeđe Crne Gore mora sistematski biti čuvano i afirmisano. Potvrđene vrijednosti iz tradicije treba da budu dio naše savremenosti.

Kako je naše nasljeđe formirano uticajem različitih kultura i civilizacijskih krugova, treba njegovati različitost i suprotstavljati se negiranju bilo koje tradicije čije tragove možemo uočiti u različitim etapama našeg istorijskog kretanja.

Manjinskim narodima mora biti obezbijeđeno da čuvaju i razvijaju sopstvenu kulturu i tradiciju.

Zalažemo se za otvoren i tolerantan dijalog o svim pitanjima iz naše istorije, pa i o onima koja izazivaju oprečna mišljenja i stavove. Smatramo da tim temama treba prilaziti sa ciljem da se afirmišu vrijednosti kao što su tolerancija i međusobno uvažavanje, sa namjerom da iz uvida u tradiciju izvučemo pouke za stvaranje boljeg, pravednijeg i integrisanijeg društva u kome ćerazlikebitibogatstvo i izvorzajedništva.

Država treba da radi na dostojnoj promociji naše kulture kod nas i u svijetu.

Politika u oblasti kulture treba strateški da bude objedinjena na lokalnom, regionalnom i državnom nivou u cilju njenog očuvanja i podsticanja njenog razvoja.

Finansiranje institucija kulture treba da bude budžetsko, iz privatnih izvora, donacija i zadužbina. Treba podsticati privatne doprinose kulturi. Donacije, zadužbine i legati treba da budu podržani poreskim olakšicama.

Država treba da garantuje zaštitu autorskih prava.

Umjetničko stvaralaštvo treba da ima i profitabilnu dimenziju, ali se ne smije sasvim prepustiti tržištu, nego država treba da promoviše potvrđene vrijednosti.

SPORT I POLITIKA PREMA MLADIMA

Depolitizovaćemo sport.

Na čelu sportskih saveza biće ljudi sa sportskim kompetencijama.

Stimulisaćemo bavljenje fizičkom kulturom na predškolskom, školskom i studenskom nivou.

Neophodno je :

Usvojiti državnu strategiju razvoja sporta u Crnoj Gori.

Geslo sport sportistima pretočiti u djelo prilikom izbora rukovodećih struktura svih sportskih saveza.

Osnovati srednjoškolske lige u prestižnim sportovima koji se igraju u sali.

Izgraditi dodatne sportske terene za rekreativno bavljenje sportom mladih .

Izgraditi trim staze, biciklističke staze, otvoriti klizalište i unaprijediti uslove za zimske sportove.